Pregovarački tim za provedbu Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije, kojeg Savjet ministara BiH već dvije i po godine zadužuje da se aktivira na zaštiti imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, u suštini ne može da uradi ništa, a jedini put za zaštitu imovine je onaj sudski i to pred sudovima u Hrvatskoj.
“Neko uporno pokušava odgovornost da prenese na Pregovarački tim, ali je suština u tome da samo redovni sudovi u Hrvatskoj mogu da vrate imovinu BiH u toj zemlji. To je dugotrajan proces i vjerovatno bi na kraju završio na međunarodnim sudovima, ali je jedini isporavan i moguć. Nedavno je, recimo, sarajevska opština Centar u Crnoj Gori vratila poslovni prostor, ali poslije više od deset godina pravne borbe”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Pregovaračkom timu, dodajući da BiH može politički da djeluje, ali da od toga neće biti ništa.
On pojašnjava da sudovi u Hrvatskoj sude po domaćem zakonodavstvu, iako postoji međunarodni sporazum, koji ima jaču pravnu snagu, te da je zbog toga pred sudovima u Hrvatskoj gotovo nemoguće dobiti spor i svaki je osuđen na propast, ali da postoji međunarodni mehanizmi na osnovu kojih se može doći do te imovine.
Što se tiče prava, Aneks G je uspostavio okvir baziran na Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Njega su prihvatile sve članice Savjeta Evropi i sastavni je dio ustavnog poretka BiH i Hrvatske. Njime je definisano da svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva te da ga niko ne smije lišiti tog vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uslove predviđene zakonom i opštim načelima međunarodnog prava.
Da Pregovarački tim BiH, koji trenutno vodi i kojim upravlja Mirsad Žuga, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, ima malo mogućnosti da stvari u vezi s imovinom u Hrvatskoj pokrene, govore i informacije iz Savjeta ministara BiH, koje kažu da je dosad nekoliko puta taj tim dobio zaduženje da intenzivira razgovore kako bi se potpisali bilateralni sporazumi, ali da na kraju nije bilo ništa.
U Savjetu ministara BiH kažu da je na sjednici održanoj 31. avgusta prošle godine razmatrana Inforamcija o stanju bilateralnih sporazuma o primjeni Sporazma o pitanjima sukcije i da je tim povodom donesen zaključak koji u suštini kaže da se intenziviraju aktivnosti na zaključenju bilateralnih ugovora o imovinsko-pravnim pitanjima, a posebno na primjeni sprovođenja Aneksa G u odnosu na Srbiju i Hrvatsku. Na sjednici početkom aprila 2017. godine Savjet ministara BiH takođe je zadužio, ovog puta direktno Žugu, da intenzivira aktivnosti u pregovaračkom procesu, ali ni od toga nije bilo ništa, kao što vjerovatno neće biti ništa ni od zaključka s posljednje sjednice Savjeta ministara BiH, kojim se zadužuje Pregovarački tim da dostavi izvještaj o radu i aktivnostima u vezi sa zaštitom imovine.
Što se tiče imovine, državna imovina BiH na području Hrvatske je imovina koja je bila u vlasništvu ili posjedu organa bivše Socijalističke Republike BiH i tu ima nekoliko vila, kuća sa zemljištem, hotel u Dubrovniku, bolnica u Cavtatu i tako dalje, dok je drugi oblik imovine onaj koji se odnosi na privredne subjekte iz BiH i koji je u nadležnosti FBiH i RS.
Podsjećanja radi, u Hrvatskoj je nedavno stupio na snagu zakon prema kojem ta država može izdati nekretnine koje su vlasništvo BiH na 30 godina trećim licima, a koja će nakon tog vremena imati mogućnost otkupa. Ovaj zakon naišao je na oštru reakciju u BiH, ali i Srbiji, gdje advokati i njihovi klijenti koji imaju imovinu već spremaju odgovor koji će uputiti Ujedinjenim nacijama.
nezavisne.com
